Ringworld (Prstenasti svijet)

Godina je 2850. Četiri istraživača (dva čovjeka i dva vanzemaljca) istražuju misteriozni prstenasti svijet: enormnu vještačku prstenastu strukturu koja opasuje zvijezdu.

Kada se, 1970, pojavio roman Ringworld, djelovao je kao grom na cijelu SF zajednicu. Pokupio je sve moguće nagrade u SF žanru uključujući Hugo, Nebula, Locus i Ditmar nagrade, i obezbijedio Lariju Nivenu mjesto jednog od vodećih pisaca u žanru tvrdog SF-a i postao jedno od klasičnih djela naučne fantastike. Doživio je tri direktna nastavka a još jedan broj djela odnosi se posredno ili neposredno na prstenasti svijet i njegove junake.

Priča je smještena u Nivenov Poznati svemir (Known Space), ekstremno tehnološki napredan, gdje je trenutna teleportacija i svemirski brodovi s neuništivim školjkama realnost.

Glavni junaci

Louis Wu (Luis Vu) – dvjestogodišnji genije i povremeno avanturista. Bez obzira na svoje godine, u savršenom je fizičkom i psihičkom stanju, zahvaljujući dobroj genetskoj građi, naprednoj medicinskoj tehnologiji i Osnažujućem začinu, drogi za produžavanje ljudskog života. Priča počinje tokom njegovoe produžene proslave dvjestotog rođendana, kada se on teleportira oko zemaljske kugle s jedne zabave na drugu. Ustvari, njemu je sve to prilično dosadno…

Nessus (Nesus) je Pirsonov Lutkar – vrsta sa najnaprednijom tehnologijom u Poznatom svemiru. Moral im se zasniva na kukavičluku. Nessus, kao i svi Lutkari, kada mora sarađivati s potencijalno opasnim vrstama, postaje pomalo neuračunljiv. Lutkari koriste druge vrste za poslove koji su rizični. Nessus je dobio zadatak da oformi tim za istraživanje prstenastog svijeta, da bi utvrdio da li on predstavlja opasnost za njihovu vrstu.

Speaker-to Animals (Govornik životinjama) je Kzin, divlja lovačka vrsta koja je vodila seriju ratova s ljudima u ne tako davnoj prošlosti, i gubila svaki put zbog navike da napadaju iako nisu spremni. Ovaj lik kreiran je po modelu japanskih samuraja. U misiji istraživanja prstenastog svijeta obavljao je funkciju šefa obezbjeđenja.

Teela Brown (Tila Braun) je mlada ljudska žena čija uloga u misiji nije od početka u potpunosti jasna. Ali, Nesus ništa ne radi bez razloga, pa njen značaj za misiju postaje jasniji kako se radnja razvija.

Pošto se njihov brod srušio na prstenasti svijet, naši junaci moraju pronaći način da se vrate u svemir. Ova potraga vodi ih kroz niz avantura: upoznavanje jednog ogromnog eko sistema, interakcije s velikim brojem primitivnih vrsta koje nastanjuju Prsten. Pokušavaju otkriti ko je i zašto izgradio Prsten i zašto i kako su njegovi stanovnici izgubili svoju tehnologiju.

The Ringworld Engineers (Inžinjeri Prstena)

Prvi nastavak Prstenastog svijeta, (1980), nastao prvenstvena da bi se objasnili i riješili neki inžinjerski problemi u konstrukciji prstena, a koji su u prvom romanu ostali nerazjašnjeni. Osnovni problem je nestabilnost orbite koja je mogla dovesti do sudara prstena s suncem i njegovog uništenja. Knjiga nam takođe predstavlja i nekoliko humanoidnih vrsta koje nastanjuju Prstenasti svijet.

The Ringworld Throne (Tron Prstena)

Ovaj roman, drugi nastavak sage o Prstenastom svijetu (1996) sastoji se od dvije paralelne priče koje se ujedinjuju na kraju knjige. Prva radnja, u kojoj srećemo neke od likova koje smo upoznali u prethodnoj knjizi, vodi nas kroz pokušaje nekoliko humanoidnih vrsta Prstenastog svijeta da unište veliko leglo vampira koji se njima hrane.
Drugi dio knjige nastavlja priču o avanturama Luisa Vua, sada ostarjelog i bolesnog i Kzina zvanog Acolate, koji bivaju zarobljeni od strane vampirskih Pak protektora. Ono što slijedi je velika bitka između Pak protektora s obodnog zida i vampirskih protektora koji kontrolišu odbranu prstena. U većini situacija u ovom dijelu knjihe, Luis Vu i njegovi drugovi samo su nijemi posmatrači, dok su Pak protektori glavni likovi romana.

Ringworld's Children (Djeca Prstena)

Radnja ovog romana iz 2004. godine uglavnom je koncentrisana na rat poznat pod imenom Fringe War. Sve inteligentne vrste Poznatog svemira zainteresovane su za Prstenasti svijet. U ovom romanu one se nalaze u stanju hladnog rata kako u sistemu Prstenastog svijeta tako i u okolnim sistemima.
Roman takođe eksploatiše i međudejstva različitih elemenata opisanih u ranijim Nivenovim pričama ili romanima. Na primjer, dvije priče iz Crashlander short-story antology odvojeno razmatraju super-hiperdrajv (At The Core) i medicinsku nanotehnologiju (Procrustes). Ove supertehnologije, kombinovane, ključni su elementi radnje u ovom romanu.
U drugom primjeru, ARM brod (ARM brodovi opisani su u The Long ARM of Gil Hamilton) za pogon koriste antimateriju i imaju antimaterijska oružja. Antimaterija je nabaljena u antimaterijskom solarnom sistemu što je referenca na priču Flatlander gdje je opisano otkriće antimaterijske planete Cannonball Express.
Kao i u prethodna dva romana. Pak protektori igraju važnu ulogu, uključujući i pitanje ko polaže pravo da je originalni konstruktor Prstena.

Pojmovi i ideje

Kao što je uključio dva već poznata tipa vanzemaljaca, Niven je u priču o Prstenu uključio i više pojmova i ideja poznatih iz njegovih ostalih radova smještenih u Poznati svemir:

• Lutkarski trup Opštih proizvoda, neprobojan za sve osim za svjetlost i gravitaciju i neuništiv bilo kojim oružjem osim antimaterije.
• Slejversko stazis polje – potpuno neprobojno energetsko polje unutar kog je vrijeme zaustavljeno. Ništa ne može povrijediti niti oštatiti bilo koji objekat zatvoren u stazis.
• Ideja da je sreća genetska osobina koja se može povećati selektivnim uzgojem vrste
• TASP, uređaj koji pobuđuje stanje ekstremne zadovoljstva u mozgu prosto na pritisak dugmeta. Koristi se za slabljenje protivnika bez nanošenja povreda.
• Osnažujući začin (busterspice), droga koja izuzetno produžava ljudski život, skoro do besmrtnosti.
• Oklop protiv udara (Impact armor), savitljivi oblik odjeće koja se momentalno učvršćuje kad je izložena nagloj deformaciji, ublažujući tako udarac i zaustavljajući metke, npr. Ova tehnologija je u stvarnosti veoma blizu realizaciji. Jedan oblik -*test*-('")iran je na Zimskim Olimpijskim igrama 2006. kao proizvod s kodnim imenom d3o.
• Hiperdrajv (Hyperdrives) omogućava putovanje brže od svjetlosti (ali ipak ne beskonačno brzo). Za jednu svjetlosnu godinu treba 3 dana pa je Niven na ovaj način sačuvao koncepciju nepoznatog i neistraženog svemira. Novi, Quantum II Hyperdrive koji su razvili Lutkari ali ga ljudi još nemaju, omogućava prelazak jedne svjetlosne godine za samo 75 sekundi.
• Trenutna teleportacija iz jedne u drugu tačku na planeti; ukida rastojanja između gradova i povezuje civilizaciju.

Parametri prstenastog svijeta

• Prečnik: 300 miliona km (prečnik Zemljine orbite)
• Obim: 970 miliona km
• Širina: 1,6 miliona km
• Visina obodnog zida: 1600 km
• Debljina: 250 m
• Masa: 2x10 na 24 tona (otprilike masa Jupitera)
• Površina: 1,6 x 10 na 15 kvadratnih km (3 miliona puta veća od površine Zemlje)
• Gravitacija: 0,992 g
• Obrtna brzina: 1200 km/s
• Sunce: klasa G3 nešto manje i hladnije od našeg Sunca
• Trajanje dana: 30 sati
• Vrijeme rotacije: 7,5 Prstenovih dana (225 sati)

Na Prstenastom svijetu, vrijeme duže od jednog dana naziva se falan. Jedan falan predstavlja deset okretaja Prstenastog svijeta pa su 4 falana nešto duža od zemaljske godine.

Rotacija prstena obezbjeđuje neophodnu gravitaciju na unutrašnjoj površini koja, uz 1600 km visoke zidove, obezbjeđuje očuvanje Prstenove atmosfere. Sam Prsten predstavlja prelazni korak između planete i Dajsonove sfere.

Ukupna energija potrebna za izgradnju ovakvog prstena i dovođenje u rotaciju jednaka je ukupnoj energiji koju Sunce proizvede kroz više stoljeća. Još uvijek nismo u stanju ni zamisliti energetske izvore koji bi dali te količine energije.

Čvrstoća materijala od koga je prsten izgrađen je na nivou jakih atomskih sila. U prirodi ne postoji ni približno tako čvrst materijal. U Nivenovim romanima, materijal koji je on nazvao scrith je vještački proizveden postupkom transmutacije materije – još jedan pojam kojim Niven označava nepoznatu naprednu tehnologiju.

Konstrukcija prstena zahtijeva aktivnu stabilizaciju orbite, pošto se on ne nalazi u inercijalnoj orbiti. Centar mase prstena trebao bi biti u centru zvijezde, ali je za održavanje takvog stanja potrebno koristiti snažne potiskivače. Ova činjenica bila je predmet mnogih pisama Nivenu i dovala je do nastanka prvog nastavka u kome on razrješava problem stabilnosti.

Da bi omogućio smjenu dana i noći, tako karakterističnu za većinu planeta a nepostojeću na Prstenastom svijetu, Niven je osmislio još jedan prsten sastavljen od pravougaonih blokova (shadow squares) povezanih međusobno ekstremno jakim kablovima (shadow squares wires). Ovaj prsten nalazi se bliže suncu i okreće se nešto brže, dajući Prstenastom svijetu smjenu dana i noći. Ali, dok traje dan, postoji samo podne. Ovi blokovi apsorbuju energiju sunca i prenose je na Prsten usmjerenim snopom. Ovi blokovi takođe sadrže i aktivnu odbranu prstena od udara meteora.

Adaptacije

• Chaosium je 1980. izdao igru RingworldRPG zasnovanu na romanu Ringworld.
• Tsunami Games je izdao dvije avanturističke igre zasnovane na ovom serijalu: Ringworld:Revenge of the Patriarch (1992) i Return to Ringworld (1994)
• Sci Fi Channel je 2004. počeo snimati mini seriju Ringworld
• Lari Niven je 2001. objavio da je potpisan ugovor o snimanju filma koji je trebao režirati Džejms Kamerun.
• Radnja pucačine Halo za Microsoft Xbox odvija se na svijetu s prstenastom strukturom, istina znatno manjih dimenzija.